Tahikardija ili tahiaritmija predstavlja poremećaj srčanog ritma, odnosno njegov ubrzan rad i spada u simptome koji izazivaju zabrinutost. Šta svako treba da zna o tahikardiji?
Šta je normalno, a šta ne?
Srce odraslog čovjeka normalno kuca između 60 i 100 puta u minutu, a tahikardijom, odnosno ubrzanim radom, smatra se sve više od toga. Ukoliko za jedan minut srce kuca preko 120 puta, treba se uputiti u hitnu službu.
Kako prepoznati tahikardiju?
Osjeća se ubrzan rad srca, koji pacijent opisuje kao lupanje, kao i nelagodnost u predjelu grudi.
Koji simptomi mogu da je prate?
Bez obzira na to koji je tip tahikardije u pitanju, uz nju mogu da se pojave vrtoglavica, kratak dah, bolovi u grudima, osjećaj da ćete pasti u nesvest…
Šta izaziva tahikardiju?
Postoji mnogo faktora koji dovode do ubrzanog rada srca, a samo neki od njih su naporan trening, strah i anksioznost, stres, upotreba određenih (grupa) lekova, narkotici… Utvrđeno je da tahikardiju može da izazove i anemija, preterana aktivnost štitne žlijezde, oštećenje nakon srčanog udara ili srčane slabosti. Supraventrikularna tahikardija, koja nastaje usled problema sa sprovođenjem električnih signala koji prolaze kroz srce, najčešća je kod pušača i ljudi koji unose prekomjerne količine alkohola ili kofeina.
Da li je tahikardija (bez)opasna?
U nekim slučajevima, tahikardija može da ne izaziva nikakve komplikacije i da bude potpuno bezopasna, ukoliko se dogodi u situaciji koja normalno može da izazove lupanje srca, poput naglog osećaja straha, nakon treninga i sl. Kod mlažih žena je primećeno da srce brže kuca kada se organizam “brani” od pada arterijskog pritiska.
Kada se, međutim, tahikardija javlja iznenada, bez nekog jasnog uzroka ili povoda, treba se javiti ljekaru, naročito ukoliko je prati nesvjestica ili još neki od simptoma. Ako neko padne u nesvijest nakon što se žalio na ubrzan rad srca, odmah treba da ode u nadležnu hitnu zdravstvenu službu.
Kako se dijagnostikuje tahikardija?
Prvi korak u dijagnostikovanju ovog stanja je mjerenje pulsa, a ako se primijeti da je to problem koji traje treba obaviti elektrokardiografski pregled. U slučaju da je pacijent povremeno osjeća lupanje srca, a ono se ne javlja tokom samog pregleda, prati se uz pomoć Holter monitoringa, odnosno praćenja srčanog rada tokom 24 sata. Ponekad se primjenju je i EHOkardiografski test na ležećem ergobiciklu, koji otkriva bolesti srca i pokazao se kao validniji od klasičnog testa opterećenja.
Kako se liječi?
Sam način liječenja tahikardije zavisi od toga šta ju je izazvalo, a u najvećem broju slučajeva liječi se oboljenje čija je posljedica tahikardija. Osobama koje pate od supraventikularne tahikardije ljekari preporučuju da smanje unos kofeina i alkohola i prestanu da koriste cigarete, dok pacijenti koji imaju sinusnu tahikardiju često dobijaju savet da promene način života, “uspore”, svedu stres na minimum i sl.
Ubrzan rad srca ne zahtjeva uvijek liječenje, ali nekad može da bude stanje opasno po život , zbog čega je veoma važno blagovremeno se obratiti ljekaru.
